Švicarski znanstvenici otkrili “super-Zemlju” izvan našeg Sunčevog sustava

Zamislite da otkrijete planet sličan našem, ali mnogo veći, i to izvan Sunčevog sustava! Upravo to uspjela je međunarodna skupina znanstvenika, uključujući istraživače sa Sveučilišta u Ženevi (UNIGE). Otkrili su planet koji nazivaju “super-Zemlja”, a ovo otkriće moglo bi nam pomoći da bolje razumijemo kako nastaje i opstaje život u svemiru.

Što je “super-Zemlja” i zašto je važna?

“Super-Zemlja” je planet koji ima čvrstu površinu poput našeg, ali je značajno veći. Novi otkriveni planet zove se HD 20794 d i dio je sustava koji sadrži još dva planeta. Udaljen je oko 19,7 svjetlosnih godina od nas, što se u svemirskim razmjerima smatra relativno bliskim.

Znanstvenici vjeruju da će im upravo ta “blizina” olakšati proučavanje svjetlosti koja dolazi s tog planeta, kako bi dobili više informacija o njegovoj atmosferi, temperaturama i mogućem postojanju vode.

Zašto je voda toliko važna?

Jedna od prvih stvari koju znanstvenici traže na ovakvim planetima jest tekuća voda, jer život kakav poznajemo – uključujući životinje, biljke i mikroorganizme – ne može opstati bez nje. Ako je površina planeta dovoljno topla, voda neće biti smrznuta, što je veliki korak prema mogućnosti postojanja života.

Zona pogodna za život

Svaka zvijezda ima “zonu pogodnu za život”, područje u kojem temperatura omogućava postojanje tekuće vode. Zemlja, primjerice, kruži unutar te zone oko našeg Sunca. Zanimljivo kod HD 20794 d jest to da je njegova orbita ekscentrična, što znači da se planet kreće po blago izduženoj elipsi. Kada je bliže zvijezdi, ulazi u zonu pogodnu za život, a kada se udalji, izlazi iz nje.

Zašto je to važno? Zato što, ako tamo postoji voda, ona bi se mogla smrzavati i otapati, ovisno o tome koliko je planet blizu ili daleko od zvijezde. Taj proces iznimno je zanimljiv znanstvenicima jer može otkriti kako bi se život mogao prilagoditi tako velikim promjenama.

Desetljeća istraživanja

Znanstvenici promatraju zvijezdu HD 20794 već više od 20 godina. Tijekom tih desetljeća, teleskopi i instrumenti neprestano su se usavršavali. Tako su mogli izmjeriti male “oscilacije” ili vibracije u kretanju zvijezde, koje ukazuju na to da oko nje kruže planeti. Na kraju je tim potvrdio da je HD 20794 d dio tog sustava.

Što je egzoplanet i kako se otkriva?

Egzoplanet je svaki planet koji ne kruži oko našeg Sunca, već oko neke druge zvijezde. Da bi otkrili te daleke svjetove, znanstvenici koriste nekoliko metoda:

1. Tranzitna metoda – promatra se kada planet prođe ispred zvijezde. Tada dolazi do vrlo malog smanjenja njezine svjetlosti.
2. Metoda radijalne brzine – planet blago “povlači” zvijezdu svojom gravitacijom, uzrokujući male promjene u njezinoj poziciji i brzini, koje se mogu zabilježiti vrlo preciznim instrumentima.

Ova mjerenja iznimno su zahtjevna, ali kako se tehnologija razvija, istraživači otkrivaju sve više egzoplaneta.

Švicarci kao pioniri na ovom području

Godine 1995., dvojica švicarskih znanstvenika, Michel Mayor i Didier Queloz, otkrili su prvi egzoplanet koji kruži oko zvijezde slične Suncu, nazvan 51 Pegasi b. Ovo senzacionalno otkriće otvorilo je mogućnost da je svemir prepun planeta, od kojih bi neki mogli nalikovati Zemlji. Zbog tog revolucionarnog rada, dvojac je kasnije dobio Nobelovu nagradu za fiziku.

Dodatne zanimljivosti

• Znanstvenici su dosad otkrili oko 7000 egzoplaneta. Neki su mali i stjenoviti, poput Zemlje, dok su drugi golemi, poput Jupitera.
• Budući teleskopi, poput Jamesa Webba ili CHEOPS-a, omogućuju nam sve bolji pogled u svemir. Oni bi mogli čak i izravno “vidjeti” atmosferu pojedinih egzoplaneta.
• Istraživači se nadaju da će analizom sastava atmosfere tih planeta pronaći tragove plinova koji upućuju na biološku aktivnost, poput kisika ili metana.

Iako se svemir čini beskrajno velikim i tajanstvenim, svako novo otkriće pokazuje da postoji mnogo razloga za nastavak potrage za životom izvan naše planete. Možda HD 20794 d nema uvjete za život kakav poznajemo, ali svaki korak u razumijevanju takvih svjetova također je korak prema boljem razumijevanju naše uloge u velikoj kozmičkoj priči.