Oblici vlasništva
Kupujete li sami nekretninu za stanovanje? Ili sa suprugom ili partnerom? Najkasnije u kupoprodajnom ugovoru morate navesti kupujete li kuću sami ili zajednički te koliko ste vi i vaši partneri u tome uključeni. Ovi podaci su upisani u zemljišne knjige. Najčešći načini stjecanja vlasništva nad kućom su:
- Samostalni vlasnik:Nosite kapital sa sobom. Slobodni ste raspolagati imovinom, ali ste isključivo odgovorni za održavanje, štetu i plaćanje kamata banci.
- Zajedničko vlasništvo:Kod ovog oblika vlasništva vlasnici su suvlasnici bilo po ugovoru (npr. bračni ugovor ili jednostavno partnerstvo) bilo po zakonskoj odredbi (obično nasljedna zajednica) – neovisno o tome tko je koliko novca uložio u nekretninu. Važan je sveobuhvatan odnos, na primjer bračni ugovor. Odnos određuje tko ima interes u vlasništvu i u kojoj mjeri. U slučaju zajedničkog vlasništva, partneri ne mogu slobodno raspolagati svojim udjelima: odluke, na primjer, o prodaji nekretnine moraju se donositi zajednički.
- Suvlasništvo:dijelite vlasništvo s jednom ili više osoba. U zemljišnim knjigama upisuju se takozvani suvlasnički udjeli koji se obično temelje na ulozima sudionika. Svatko može slobodno raspolagati svojim udjelom, ali vlasnik ima i obveze. Ako netko želi prodati svoj udio, ostali suvlasnici imaju zakonsko pravo prvokupa. Odluke se donose po načelu većine.Etažno vlasništvoje oblik suvlasništva za koji zakon utvrđuje detaljna pravila.
Vlasništvo kuće i bračni status
Ovisno o vašem bračnom statusu, dolaze u obzir različiti oblici vlasništva nad kućom:
Za bračne parove
Bračni parovi koji zajedno kupuju kuću često biraju zajedničko vlasništvo. Muž i žena posjeduju svaki svoj dio kuće – u praksi obično svaki po pola. Vaši suvlasnički udjeli upisani su u zemljišne knjige i njima možete slobodno raspolagati. Zajednički su odgovorni za održavanje, popravke i plaćanje kamata na hipoteku. Alternativa zajedničkom vlasništvu je zajednica imovine, koja se može ugovoriti predbračnim ugovorom i uspostaviti zajedničko vlasništvo. Dodatne informacije o ekonomskim posljedicama braka možete pronaći na odgovarajućoj stranici ch.ch.
Za izvanbračne parove
Zakon ne štiti izvanbračne partnere ako se o zajedničkom stanu mora odlučiti nakon rastave ili smrti jedne od strana. Potrebne su detaljne odredbe u ugovoru o zajedničkom životu. Daljnje informacije o ugovoru o zajedničkom životu možete pronaći na odgovarajućoj stranici ch.ch.
Za parove u registriranoj zajednici
Istospolni parovi koji su registrirali partnerstvo uživaju sličnu zaštitu kao i bračni parovi. Samac ne može slobodno raspolagati “obiteljskim stanom”, već mu je potrebna suglasnost partnera. Više o učincima registriranog partnerstva možete pročitati na odgovarajućoj stranici.